Majica - omiljeni odjevni predmet
Majice su danas, uz kvalitetne traperice, bijelu ili crnu košulju, vestu univerzalnog kroja od dobrog pletiva, malu crnu haljinu must have u garderobi svake modno osviještene cure jer uz nekoliko efektnih detalja mogu spasiti svaku situaciju.
Iako ih obično imamo popriličan broj u ormaru, čini se kao da ih nikad nije dosta, pa ne čudi što se npr. u SAD-u od prodaje raznovrsnih majica obrne preko milijardu dolara.
Jeste li se ikad zapitali zbog čega obične majice kratkih rukava nazivamo T-shirt? Odgovor je sasvim logičan: zato što imaju oblik slova T.
Majice svoju popularnost nisu stekle preko noći. Manje je poznato da su svoj put započele kao donje rublje. Za vrijeme ljetnih vrućina u Europi tijekom Prvog svjetskog rata američkim vojnicima je bilo dopušteno nositi lagane potkošulje umjesto košulja. U usporedbi s toplim vunenim uniformama u kojima su se Amerikanci kuhali, to je bilo spasonosno rješenje.
Do Drugog svjetskog rata majice kratkih rukava u vojsci postale su sasvim normalna pojava. Ipak, da bi se majice udomaćile među običnim pukom, bili su potrebni filmovi.
Kad su tadašnje glumačke zvijezde John Wayne i Marlon Brando početkom 50-ih godina nosili majice kratkih rukava u svojim filmovima, publika je bila šokirana. No kad se filmska legenda James Dean u filmu 'Buntovnik bez razloga' 1955. godine pojavio u majici kratkih rukava ispod raskopčane košulje, svi su bili oduševljeni. Za Jamesovim primjerom poveli su se mnogi, a popularnost majica više nije bila upitna.
U šezdesetima majice su doživjele pravi procvat kad je riječ o krojevima, uzorcima, bojama ili dezenima.
Hipiji (djeca cvijeća) započinju ukrašavati majice posebnim načinom bojenja, vezujući čvorove na različitim mjestima (tzv. batik). Zapravo, riječ je o drevnoj indijskoj tehnici bojenja pomoću voska. Ugrijanim tekućim voskom, majstori batika crtaju, odnosno pokrivaju mjesta koja ne žele obojiti. Zatim tkanine uranjaju u različite boje. No na zapadu se pod batik-tehnikom podrazumijeva tehnika bojenja kad čvoranjem, različitim preklapanjem i vezivanjem dobivate efekte slične originalnom batiku.
Nakon napredovanja sitotiska, majice s printovima postaju nezaobilazne u ormarima, a dizajnerskoj mašti ne manjka ideja. Majice nisu samo odjevni predmet, budući da mogu odaslati i različite poruke, jasno izražavajući stavove osobe koja ih nosi.
Izvor: Marg Meikle "Jer ste vi to tražili", Egmont
Majice svoju popularnost nisu stekle preko noći. Manje je poznato da su svoj put započele kao donje rublje. Za vrijeme ljetnih vrućina u Europi tijekom Prvog svjetskog rata američkim vojnicima je bilo dopušteno nositi lagane potkošulje umjesto košulja. U usporedbi s toplim vunenim uniformama u kojima su se Amerikanci kuhali, to je bilo spasonosno rješenje.
Do Drugog svjetskog rata majice kratkih rukava u vojsci postale su sasvim normalna pojava. Ipak, da bi se majice udomaćile među običnim pukom, bili su potrebni filmovi.
Kad su tadašnje glumačke zvijezde John Wayne i Marlon Brando početkom 50-ih godina nosili majice kratkih rukava u svojim filmovima, publika je bila šokirana. No kad se filmska legenda James Dean u filmu 'Buntovnik bez razloga' 1955. godine pojavio u majici kratkih rukava ispod raskopčane košulje, svi su bili oduševljeni. Za Jamesovim primjerom poveli su se mnogi, a popularnost majica više nije bila upitna.
U šezdesetima majice su doživjele pravi procvat kad je riječ o krojevima, uzorcima, bojama ili dezenima.
Hipiji (djeca cvijeća) započinju ukrašavati majice posebnim načinom bojenja, vezujući čvorove na različitim mjestima (tzv. batik). Zapravo, riječ je o drevnoj indijskoj tehnici bojenja pomoću voska. Ugrijanim tekućim voskom, majstori batika crtaju, odnosno pokrivaju mjesta koja ne žele obojiti. Zatim tkanine uranjaju u različite boje. No na zapadu se pod batik-tehnikom podrazumijeva tehnika bojenja kad čvoranjem, različitim preklapanjem i vezivanjem dobivate efekte slične originalnom batiku.
Nakon napredovanja sitotiska, majice s printovima postaju nezaobilazne u ormarima, a dizajnerskoj mašti ne manjka ideja. Majice nisu samo odjevni predmet, budući da mogu odaslati i različite poruke, jasno izražavajući stavove osobe koja ih nosi.
Izvor: Marg Meikle "Jer ste vi to tražili", Egmont
